A PHP Error was encountered

Severity: Notice

Message: Only variable references should be returned by reference

Filename: core/Common.php

Line Number: 244

A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: session_start(): Cannot send session cookie - headers already sent by (output started at /home/gopahr/public_html/_www_drazen_jaksic_hr/system/core/Exceptions.php:170)

Filename: libraries/Session.php

Line Number: 162

A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: session_start(): Cannot send session cache limiter - headers already sent (output started at /home/gopahr/public_html/_www_drazen_jaksic_hr/system/core/Exceptions.php:170)

Filename: libraries/Session.php

Line Number: 162

A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/gopahr/public_html/_www_drazen_jaksic_hr/system/core/Exceptions.php:170)

Filename: core/MY_Controller.php

Line Number: 463

Kamen | Klesarska radionica DRAŽEN JAKŠIĆ

Klesarska radionica
Dražen Jakšić

1903

Donji Humac 75, 21423 Nerežišća
Otok Brač, Hrvatska

O kamenu

U početku bijaše kamen, kamen bješe na Braču, Brač na kamenu. Kamen hladan, surov i prkosan. I nastani se čovjek na kamenu, i zaljubi se u kamen. Kamen brački postane čovjeku krov i stol, zid i pod, kameni zapis, čipka kapitela i skulptura.

Ljepoti bračkog kamena ne odoli ni car Dioklecijan ni graditelji šibenske katedrale, Bijele kuće i mnogih građevina diljem svijeta.

Kamen je othranio generacije bračkih kamenara. Postao je i ostao simbol ljudske upornosti i sposobnosti. Kamen je simbol čvrstoće i postojanosti bračkog čovjeka u borbi za život i opstanak na ovoj velikoj gromadi kamena koja se ponosno uzdiže između kopna i drugih otoka.

Od rođenja u kamenoj kući, krštenja u kamenoj krstionici, preko prvih koraka po kamenim saližima pa do posljednjeg počivališta u kamenom grobu, čitav naš život vezan je uz kamen.

Naš brački pjesnik Stjepan Pulišelić to divno reče:

I tako
Stinon se uvik natezo
Stinon se zauvik svezo.

Donji Humac

Kao stado plahih ovaca zbilo se stotinjak kamenih kuća uz brdašce Humac u srcu krševitog Brača, na rubu plodnog polja. Tu, nedaleko špilje Kopačine u kojoj su iskopani predmeti materijalne kulture stari nekoliko milenija i u blizini crkvice sv. Ilije iz X. stoljeća koja je sagrađena na temeljima rimskog mauzoleja. Daleko od mora stoljećima se živjelo od loze, masline i kamena.

Iako se ime Humac spominje tek 1305. godine, mjesto je imalo značajan utjecaj na razvoj Brača, jer je pod njegovom upravom bio sav sjeverozapadni dio otoka, s naseljima Sutivan i Mirca. Blizina velikih nalazišta najkvalitetnijeg bračkog bijelog kamena umnogome je usmjerila razvoj ovog mjesta.

Mnogi stari kamenolomi, kao i isklesani rimski mauzoleji, kamene crkve i dvorci svjedoče o vjekovnoj tradiciji kamenarstva u Donjem Humcu. Primjenom suvremene tehnologije u branju i obradi kamena, u posljednja dva desetljeća nastupa procvat ove djelatnosti.

Većina od dvjestotinjak žitelja ovoga mjesta danas živi za i od kamena. U mjestu djeluje desetak firmi i obrta koji se bave obradom kamena, a doprinos razvoju kamenarstva i kiparstva daju i dva akademska kipara te diplomirani restaurator-konzervator, koji žive i rade u Donjem Humcu.

Svoje umijeće i ljubav ovdje je iskazalo i osam kipara na Prvom međunarodnom simpoziju kiparstva koji je održan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Navedeni simpozij se i dalje, s manjim prekidima, održava te su Donji Humac, Nerežišća i Dračevica obogaćeni prekrasnim skulpturama u kamenu, djelima kipara koji su sudjelovali na stručnom skupu.

Klesarstvo

Čovjekova želja za oblikovanjem kamena, klesanjem simbola i znakova u njemu, stara je koliko i čovjek. Naši davni preci u kamenu su dubli hranilišta i pojilišta za stoku, zidali čatrnje za vodu, kopali sarkofage i skloništa. Kopanjem pašarina, dubljenjem rupa za drvene klinove čovjek je počeo brati kamen. Ubrani blokovi oblikovani su i usitnjavani na manje komade primjenom dostupne tehnologije.

Svoja unutarnja raspoloženja, svoja religijska vjerovanja i slike božanstava čovjek je od najranijih vremena prenosio na kamen i stvarao u kamenu. O tim nastojanjima svjedoče bezbrojna nalazišta kamenih palača, svetišta i drugih kulturnih objekata jer kamen je postojan i zato nam je sačuvao mnoga svjedočanstva prošlosti, postao knjiga iz koje učimo.

Napredovanjem tehnologije i izrade alata, usavršava se i obrada kamena i razvijaju klesarstvo i kiparstvo. Današnja tehnološka dostignuća omogućavaju rezanje i obradu kamena po želji čovjeka.

Bez osjećajnog pristupa kamenu, bez osluškivanja kako kamen zvoni, bez praćenja njegovih vena nema pravog klesarstva.

Tradicija obrade kamena na Braču je sačuvana prenošenjem znanja s oca na sina. Značajnu ulogu u očuvanju ove tradicije ima Klesarska škola u Pučišćima, jedina takva škola u Hrvatskoj, kao i praktična obuka klesara koja se već pola stoljeća obavlja u Klesarskoj radionici Jakšić.