O kamenu
U početku bijaše kamen, kamen bješe na Braču, Brač na kamenu. Kamen hladan, surov i prkosan. I nastani se čovjek na kamenu, i zaljubi se u kamen. Kamen brački postane čovjeku krov i stol, zid i pod, kameni zapis, čipka kapitela i skulptura.
Ljepoti bračkog kamena ne odoli ni car Dioklecijan ni graditelji šibenske katedrale, Bijele kuće i mnogih građevina diljem svijeta.
Kamen je othranio generacije bračkih kamenara. Postao je i ostao simbol ljudske upornosti i sposobnosti. Kamen je simbol čvrstoće i postojanosti bračkog čovjeka u borbi za život i opstanak na ovoj velikoj gromadi kamena koja se ponosno uzdiže između kopna i drugih otoka.
Od rođenja u kamenoj kući, krštenja u kamenoj krstionici, preko prvih koraka po kamenim saližima pa do posljednjeg počivališta u kamenom grobu, čitav naš život vezan je uz kamen.
Naš brački pjesnik Stjepan Pulišelić to divno reče:
I tako
Stinon se uvik natezo
Stinon se zauvik svezo.
Donji Humac
Kao stado plahih ovaca zbilo se stotinjak kamenih kuća uz brdašce Humac u srcu krševitog Brača, na rubu plodnog polja. Tu, nedaleko špilje Kopačine u kojoj su iskopani predmeti materijalne kulture stari nekoliko milenija i u blizini crkvice sv. Ilije iz X. stoljeća koja je sagrađena na temeljima rimskog mauzoleja. Daleko od mora stoljećima se živjelo od loze, masline i kamena.
Iako se ime Humac spominje tek 1305. godine, mjesto je imalo značajan utjecaj na razvoj Brača, jer je pod njegovom upravom bio sav sjeverozapadni dio otoka, s naseljima Sutivan i Mirca. Blizina velikih nalazišta najkvalitetnijeg bračkog bijelog kamena umnogome je usmjerila razvoj ovog mjesta.
Mnogi stari kamenolomi, kao i isklesani rimski mauzoleji, kamene crkve i dvorci svjedoče o vjekovnoj tradiciji kamenarstva u Donjem Humcu. Primjenom suvremene tehnologije u branju i obradi kamena, u posljednja dva desetljeća nastupa procvat ove djelatnosti.
Većina od dvjestotinjak žitelja ovoga mjesta danas živi za i od kamena. U mjestu djeluje desetak firmi i obrta koji se bave obradom kamena, a doprinos razvoju kamenarstva i kiparstva daju i dva akademska kipara te diplomirani restaurator-konzervator, koji žive i rade u Donjem Humcu.
Svoje umijeće i ljubav ovdje je iskazalo i osam kipara na Prvom međunarodnom simpoziju kiparstva koji je održan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Navedeni simpozij se i dalje, s manjim prekidima, održava te su Donji Humac, Nerežišća i Dračevica obogaćeni prekrasnim skulpturama u kamenu, djelima kipara koji su sudjelovali na stručnom skupu.